"Marioneta Kremlja u Ženevi": Zašto su Sjedinjene Države spriječile Gunvor da kupi imovinu Lukoila

Taj izraz, piše Nova.rs, koji se rijetko čuje u službenim priopćenjima, odmah je izazvao buru na tržištu energenata, ali i otvorio staro pitanje — je li Gunvor, jedan od najvećih svjetskih trgovaca naftom, zapravo produžena ruka Vladimira Putina?

Gunvor je osnovan 2000. godine u Švicarskoj, u trenutku kada se Vladimir Putin uspinjao na vlast, a ruska naftna industrija doživljavala preporod. Jedan od osnivača, Gennadij Timčenko, bio je blizak prijatelj ruskog predsjednika i ključna figura iz njegova užeg kruga oligarha. Drugi osnivač, Šveđanin Torbjörn Törnqvist, bio je zadužen za operativno poslovanje i međunarodne kontakte.

Tijekom prvog desetljeća Putinove vlasti, Gunvor je od malog trgovca prerađenom naftom prerastao u globalnog giganta. Od 2002. do 2008. izvoz ruske nafte preko Gunvora povećao se čak šesnaest puta. Tvrtka je stekla reputaciju „kralja kremaljske nafte“ — kompanije koja ima pristup resursima i ugovorima o kojima su drugi mogli samo sanjati.

Zapadni mediji već su tada pisali da je Gunvor „energetsko lice Putinova sustava“, dok su američke obavještajne službe tvrdile da ruski predsjednik ima skriveni udio u tvrtki preko Timčenka. U jednom priopćenju američkog Ministarstva financija iz 2014. stoji:

„Putin ima ulaganja u Gunvor i možda ima pristup njegovim fondovima putem Gennadija Timčenka.“

Bijeg od ruskog kapitala — ili samo maska?

Kada su 2014. godine SAD i EU uvele prve sankcije Rusiji zbog aneksije Krima, Timčenko je ekspresno prodao svoj udio u Gunvoru partneru Törnqvistu — navodno dan prije nego što je stavljen na američku crnu listu.
Gunvor je tada izjavio da nema nikakve veze s Putinom i da je Timčenkov izlazak dokaz „neovisnosti od ruskog političkog utjecaja“.

Tijekom narednog desetljeća, kompanija je inzistirala na transparentnosti, širenju poslovanja u Africi, Aziji i Južnoj Americi te smanjenju ovisnosti o ruskim izvorima sirovina.

„Gunvor je danas globalni trgovac energentima, bez materijalne izloženosti Rusiji“, navodilo se u njihovu priopćenju iz 2022., objavljenom nakon početka rata u Ukrajini.

U praksi, međutim, potpuno odvajanje od Kremlja nikada nije bilo moguće dokazati. Kritičari tvrde da su i nakon 2014. mnogi ključni menadžeri zadržali snažne veze s ruskim energetskim krugovima te da je Gunvor i dalje imao pristup ruskim transportnim i bankarskim kanalima, iako neizravno.

Američka blokada kao politička poruka

Pokušaj Gunvora da kupi dio imovine Lukoila — ruske tvrtke koja je u posljednje dvije godine bila pod raznim zapadnim restrikcijama — bio je očito previše rizičan potez.

Prema pisanju Politica i Financial Timesa, plan je predviđao da Gunvor preuzme dio europske infrastrukture Lukoila preko partnerskog fonda registriranog u neutralnoj zemlji.

No američke vlasti reagirale su brzo: Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) blokirala je transakciju, ocijenivši da bi time „ruski režim faktički povratio kontrolu nad dijelom svoje imovine putem posrednika“.

Izvor iz američke administracije za Reuters izjavio je:

„Gunvor je, suštinski, produžena ruka Kremlja. Takve firme ne mogu služiti kao most za povratak ruskog kapitala na Zapad.“

Nakon toga Gunvor je povukao ponudu, uz priopćenje da je „iznenađen političkom interpretacijom poslovne inicijative“.

Sjedinjene Američke Države prošlog su mjeseca uvele sankcije ruskim energetskim divovima Lukoilu i Rosnjeftu, u okviru kampanje predsjednika Donalda Trumpa da primora Moskvu na pregovore o Ukrajini.

Prema riječima Jeffreyja Pyatta, višeg direktora u McLarty Associates i bivšeg pomoćnika američkog državnog tajnika za energetske resurse, poruka američkog Trezora je jasna:

„Ovo je signal tržištu da će svi koji se klade na brzo normaliziranje trgovine ruskom naftom biti razočarani.“

Lukoil prisiljen prodavati imovinu uz popuste

Analitičari i direktori u naftnoj industriji ocjenjuju da će Lukoil biti prisiljen prodavati imovinu po znatno nižim cijenama, jer američko Ministarstvo financija zahtijeva da sve tvrtke do 21. studenoga prekinu poslovne veze s tom firmom.
Vjeruje se da bi dio te imovine mogao kupiti zapadni energetski gigant, koji će iskoristiti novonastalu situaciju.

Ruski analitičar Igor Juškov, profesor na Financijskom sveučilištu pri Vladi Ruske Federacije, izjavio je da će sankcije dodatno srušiti vrijednost imovine Lukoila:

„Sada će svaki sljedeći kupac tražiti još veći popust nego što je bio predviđen u ugovoru s Gunvorom — a u mnogim aspektima, to je upravo ono na što su Amerikanci i računali.“

Kremlj: „Legitimni interesi Lukoila moraju biti poštovani“

Nakon što je švicarska tvrtka Gunvor povukla ponudu za kupnju Lukoilove imovine pod pritiskom američkih sankcija, Kremlj je stao u obranu ruskog energetskog giganta.

Glasnogovornik predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da se radi o „komercijalnom pitanju“ i da su američke mjere protiv Rusije nezakonite, ali je dodao da Moskva očekuje poštovanje interesa ruskih kompanija.

„Smatramo da svi legitimni interesi velikih međunarodnih tvrtki — uključujući i ruskih, poput Lukoila — u području međunarodne trgovine i ekonomskih odnosa moraju biti poštovani“, poručio je Peskov.